Zabava s mjerom: Što sve poduzimamo da bi zaštitili mlade od rizika igara na sreću na digitalnim platformama?

Na panelu "Zabava s mjerom – Što trebamo znati?" u zagrebačkom Rougemarin parku okupili su se predstavnici obrazovnog, sportskog i industrije priređivača igara na sreću kako bi raspravili o izazovima digitalnog okruženja, kratke pažnje mladih, novim zakonodavnim okvirima i potrebi za odgovornim oglašavanjem igara na sreću.

Panel je moderirala Željka Perić, a sudjelovali su: Marko Babić, menadžer za međunarodne odnose i suradnju te glasnogovornik Hrvatske Lutrije, Ante Cicvarić, marketing manager Hrvatskog nogometnog saveza, prof. dr. sc. Predrag Pale, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača.

Unatoč dobrim namjerama, novi Zakon o igrama na sreću ne ostvaruje očekivane rezultate, smatra Kronja, posebno na digitalnim platformama poput TikToka, Facebooka i YouTubea koji često ne provode lokalne propise, što će posljedično dovesti do rasta ilegalnog tržišta. To predstavlja problem jer na taj način mladi lakše dolaze do nelegalnih ponuda igara na sreću.

No koje sve promjene donose izmjene Zakona o igrama na sreću i kako će se regulirati to tržište s posebnim naglaskom na zaštitu maloljetnika objašnjava državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.

"Razvoj digitalnog društva nesporno je omogućio ubrzano širenje priređivanja igara na sreću putem interneta koje prati intenzivno oglašavanje igara na sreću. Tehnološki napredak tržišta igara na sreću rezultirao je sve većom dostupnošću igara na sreću što je postalo posebno zabrinjavajuće s aspekta razvoja ovisnosti o igrama na sreću, osobito u odnosu na mladu populaciju i ostale ranjive skupine društva. Uočene pojavnosti otvorile su pitanje primjerenosti zakonodavnog okvira sustava priređivanja igara na sreću u odnosu na tehnološki napredak, društveni interes i zaštitu potrošača", ističe državna tajnica Tereza Rogić Lugarić.

Dodala je da je u skladu s time osmišljen i normativni okvir koji slijedi rezultate sveobuhvatne analize tržišta igara na sreću, kao i orijentaciju javne politike prema ovisnostima i ponašajnim ovisnostima, koja je utvrđena Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine.

"Novi zakonski okvir ponajprije cilja na regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja koje će, vjerujemo, doprinijeti smanjenju dostupnosti i vidljivosti igara na sreću, smanjenju poticanja igrača na sudjelovanje u igrama na sreću te smanjenju incidencije ovisnosti o igrama na sreću", naglašava državna tajnica. Ključne mjere društveno odgovornog priređivanja igara obuhvaćaju:

- uvođenje obvezne identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama

- provedbu isključenja igrača kod svih priređivača igara na sreću i uspostavu

registra isključenih igrača

- zabranu postavljanja samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljske

objekte.

Kada su posrijedi mjere ograničavanja oglašavanja naglašavamo:

- vremensko ograničavanje oglašavanja igara na sreću putem interneta, u

audiovizualnim i radijskim programima i elektroničkim publikacijama

- zabranu oglašavanja u tiskanim medijima i na javno vidljivim površinama

- reguliranje načina sponzorskog oglašavanja igara na sreću

- zabranu pojavljivanja poznatih osoba u oglašavanju igara na sreću

- zabranu oglašavanja igara na sreću kreatorima sadržaja na društvenim

mrežama

- zabranu video prijenosa uživo igara na sreću

- smanjenje vanjske vidljivosti prostora u kojima se priređuju igre na sreću.

Također, analiza primjene važeće regulative pokazala je kako postojeće prekršajne odredbe nedovoljno odvraćaju priređivače od kršenja zakonskih odredbi propisanih radi prevencije ovisnosti o igrama na sreću. Stoga se novim Zakonom propisuje mogućnost oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja, a primjenjivat će se protiv priređivača kod kojeg se utvrdi konzistentno kršenje mjera odgovornog priređivanja, dodaje državna tajnica Rogić Lugarić.

Zaključno, iz navedenih je mjera vidljivo kako je posebno vođeno računa upravo o zaštiti mladih te se očekuje značajan iskorak u suzbijanju ovisnosti o igrama na sreću i klađenju - samo zabranom samposlužnih terminala u ugostiteljstvu uklanjaju se tisuće mjesta na kojima je bilo moguće igranje na sreću i klađenje.

Profesor Pale na panelu je upozorio na ponašanja mladih koja odrastaju u digitalnom svijetu, a jedno od glavnih obilježja su pad koncentracije mladih, s nekadašnjih 45 na svega 10 minuta, što zahtijeva prilagodbu posebno nastavnih metoda.

"Djeci je danas sve dostupno, ali im ništa nije izazovno. Zato im sve brzo postane dosadno. Znanje se mora prenositi aktivno, s puno interakcije – ne samo frontalnim predavanjem.", istaknuo je prof. dr. sc. Pale. Dodao je da je i paradoks suvremenog obrazovanja to što još radimo po modelu iz 1911. godine, dok studenti dolaze s mobitelima i očekuju brzinu i dinamiku. Potrebno je više rasprava, aktivnosti i prilagodbe realnom okruženju u kojem mladi žive kako bi ih zainteresirali za znanje, a ne samo imanje. Tu je izuzetno važna i uloga cijelog društva koje njeguje te vrijednosti", naglasio je Pale.

Marko Babić iz Hrvatske Lutrije istaknuo je kako poslovanje kompanije već više od 50 godina počiva, između ostalog, i na komponenti društvene odgovornosti.

"Kontinuirano podržavamo ranjive odnosno potrebite društvene skupine te provodimo najviše svjetske i europske standarde društveno odgovornog poslovanja. Sve nove igre prije formalnog uvođenja prolaze procjenu potencijalnog štetnog utjecaja na sve relevantne skupine, s posebnim naglaskom na mlađu populaciju. Hrvatska Lutrija prva je lutrijska organizacija u ovom dijelu Europe koja posjeduje certifikat odgovornog priređivača izdan od strane udruženja European Lotteries. Certifikat je potvrda da je djelovanje Hrvatske lutrije usklađeno s najvišim europskim standardima odgovornog priređivanja igara na sreću te je Hrvatska Lutrija na taj način učvrstila svoju poziciju lidera na tržištu igara na sreću", istaknuo je Babić.

Dodao je kako Hrvatska Lutrija iznimnu pozornost i vrijeme posvećuje inicijativama usmjerenim na očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih te prevenciji rizičnih ponašanja povezanih s igrama na sreću.

" Sudjelujemo u međunarodnom projektu posvećenom očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih pod vodstvom Vijeća Europe i Europske komisije koji uključuje devet članica EU i hrvatske institucije poput HZJZ-a i Ministarstva zdravstva. Cilj navedenog projekta je sinergijskim učinkom inter-institucionalne suradnje detektirati ključne probleme i izazove a zatim pronaći konkretna rješenja koja će donijeti značajniji i konkretniji pomak", rekao je Babić.

Ante Cicvarić iz HNS-a govorio je o partnerstvima s industrijom igara na sreću i razgraničenju uloga: "Sponzorski novac iz industrije ulažemo u razvoj nogometa što je temeljna zadaća i svrha postojanja HNS-a. Kad govorimo o svim oblicima aktivacija sa svim partnerima, prioritet u HNS-u je kontrola sadržaja s posebnim naglaskom na partnerstva s priređivačima igara na sreću. Ako netko to ne želi, zahvaljujemo se na suradnji, rekao je Cicvarić"

Naglasio je i važnost jasne komunikacije: "Nama je ključno da ne potičemo rizična ponašanja, već gradimo pozitivan odnos prema sportu i disciplini."

Kronja je istaknuo razliku između izvještavanja i oglašavanja te upozorio na kompleksnost digitalnog ekosustava: "Mediji izvještavaju o svim sferama života i to to već danas čine profesionalno i odgovorno te sukladno etičkim kodeksima svojih redakcije. No kada govorimo o oglašavanju, stvari postaju kompleksnije. Novi Zakon o igrama na sreću ne uzima specifičnosti digitalnog ekosustava te snažno ograničava regulirane medije, a ostavlja Big Tech platforme izvan kontrole. Rezultat je dodatna regulacija već reguliranih hrvatskih medija, dok se platforme koje okupljaju mlade – poput Googlea, Mete, TikToka i sličnih – prepuštaju vlastitoj samoregulaciji", rekao je Kronja.

Dodao je da ta samoregulacija redovito nije usklađena s lokalnim zakonima, već u najboljem slučaju s europskim aktima i uredbama. Paralelno, ovakvo rješenje predstavlja "meku" za ilegalne priređivače igara na sreću koji posluju putem interneta, a koji će sada biti najzastupljeniji u raznim digitalnim oglasima – kako na Big Tech platformama, tako i na ilegalnim stranicama.

"Najbolji primjer je Italija, koja je uvela sličnu regulaciju oglašavanja na digitalnim kanalima. Tamo godišnje više od milijardu eura odlazi na ilegalna digitalna kasina. Italija godišnje gasi više od 10.000 takvih kasina, no bezuspješno, jer svi oni otvaraju paralelne domene i stranice čim se postojeće ugase", smatra Kronja".

Državna tajnica Tereza Rogić Lugarić naglašava kako se problematika ilegalnih priređivača već rješava putem mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementiranih Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona još 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta.

"U Ministarstvu financija provedene su stručne konzultacije o primjeni automatiziranog načina blokade koji po ključnim riječima pronalazi stranice koje trebaju biti blokirane te se kao nedostatak automatiziranog sustava utvrdila mogućnost da se sistemskim pretraživanjem obuhvate Internet stranice koje uopće ne nude mogućnost sudjelovanja u igri nelicenciranih priređivača. Stoga će unatoč automatizaciji faze pretraživanja biti obvezna dodatna ručna provjera rezultata sistemskog pretraživanja kako se ne bi blokirale pogrešne stranice", ističe državna tajnica Rogić Lugarić.

Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., regulirano je dodatno proširenje mjera uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću koju će provoditi pružatelji platnih usluga. K tome, praksa europskih zemalja pokazuje kako je stroži zakonski okvir alat za obraćanje i upozorenje tzv. big tech platformama, zaključila je Rogić Lugarić.

Zaključak panela bio je jasan – odgovornost je zajednička: obrazovni sustav mora se prilagoditi mladima, zakonodavni okvir mora pratiti, razumjeti i regulirati digitalne platforme, a industrija i mediji trebaju djelovati transparentno, etično i odgovorno.

Znati gdje je granica- to je prava igra.